Wednesday, May 25, 2011

SI BOBAT

1920s

Guåho si Bobat.  Ocho åños yo' edåt-ho.  Sumåsaga yo' Malesso'.

Ma fana'an yo' Cristobal sa' pot i pale'-måme as Påle' Cristobal.

Kåda Lunes asta i Bietnes, makmåmåta yo' gi a las kuåttro gi chatanmak.  Siempre ha konne' yo' si nanå-ho para bai in hosme Misa.

Despues, humåhånao yo' para i eskuela.  Un amerikåno maestron-måme.  Ti hu gogof komprende håfa ha fanånå'gue ham, lao sigi ha' yo' adumiddide' ume'eyak fumino' Englis, masea unos kuåntos na palåbra kåda semåna.

Ilek-ña si tatå-ho na gigon hu kumple i mina' sais na grådo, bai påra umeskuela ya bai ayuda si tatå-ho gi gualo'-måme, ni gaige iya Geus.

Mamomoksai si tatå-ho babue yan chiba gi gualo'-måme.  Guåha lokkue' trongkon-måme pugua', chotda yan mångga.  Gi otro båndan i katsåda nai gaige i famå'yan, ni iyon tiu-ho, che'lun tatå-ho, ya meggai biåhe manayuyuda yo' guihe lokkue'.

Lao ga'o-ko dumalalaki i otro tiu-ho, che'lun nanå-ho, para in peska gi tasi.  Tåya' na o'son yo' pumeska sa' ei na yina-ho i tasi! 

Si Yu'us ma'ase' pot i un ekungok este i estoria-ho.  Lao, pot fin, guåha lokkue' para bai hu faisen hao :

Adibina, yanggen siña, håfa sinahguan-ña i låta ni hu gogo'te gi litråto!

No comments:

Post a Comment